BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Nemačka rasprava o napadima na Rusiju: šta se do sada zna

Nemačka rasprava o napadima na Rusiju: šta se do sada zna
01.03.2024. god.
Generali Luftvafea su navodno pričali o tajnoj pomoći Ukrajini da bombarduje Krimski most


Moskva će tražiti objašnjenje od Berlina o navodnim planovima da se Ukrajini isporuče projektili Taurus i pomognu Ukrajincima da udare na Krimski most i druge ciljeve, saopštili su u petak visoki ruski zvaničnici.


Glavna urednica RT-a Margarita Simonjan objavila je transkript razgovora između visokih oficira Bundesvera koji su razgovarali o tom pitanju, nakon čega je usledio 38-minutni audio snimak. Nemačka vlada tek treba da odgovori.

Evo šta znamo do sada.


Transkript i audio snimak, objavljeni

Simonjan je na svojoj VK stranici objavila transkript telefonskog razgovora od 19. februara, navodeći učesnike kao komandanta nemačkog vazduhoplovstva (Luftvafe), generala Inga Gerharca, zamenika načelnika štaba za operacije, brigadnog generala Franka Grefea i dva druga.

Ubrzo potom Simonjan je na svom Telegram kanalu objavila i audio snimak diskusije, na nemačkom.


Ono što je rečeno u pozivu

Oficiri su razgovarali o operativnim i ciljanim detaljima raketa dugog dometa Taurus o kojima je Nemačka raspravljala o slanju u Ukrajinu, kao da je to već dogovoreno – i o tome kako održati verodostojno poricanje kako bi Nemačka mogla da izbegne prelazak „crvene linije“ - direktnog učešća.

Gerharc je naveo razne „trikove“ koje bi Luftvafe mogao da koristi, uključujući oslanjanje na „mnoge ljude [u Ukrajini] u civilu koji govore američkim akcentom“, ali Grefe je insistirao da „nema jezika koji nas čini stranom u sukobu.”

Drugi oficiri su govorili o tome da se Ukrajincima obezbede i rakete i obuka za njihovu upotrebu, kao i informacije o satelitskom ciljanju, verovatno preko Poljske.


Opsesija mostom u Kerčkom moreuzu
 

Nemci su primetili fiksaciju Ukrajinaca za Krimski most, uglavnom iz političkih razloga. Napomenuli su da je most dovoljno čvrst da ni 20 projektila ne bi moglo da ga uništi. 50-ak projektila koje bi Berlin mogao da obezbedi Kijevu – u serijama – „neće promeniti tok rata“, priznao je sam Gerharc.


Ruske reakcije

„Tražimo objašnjenje od Nemačke. Zvanični Berlin to mora odmah dostaviti. Pokušaji da se izbegne pitanje smatraće se priznanjem krivice“, izjavila je portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je NATO zbog snimka imao „jaje na licu“. Takođe je napomenuo da su nemački oficiri odlično znali da se razgovara o direktnoj umešanosti, o čemu svedoče pokušaji da se to prikrije ili sakriju, i istakao deo o Amerikancima koji deluju u Ukrajini.

Predsednik Državne Dume Vjačeslav Volodin izjavio je da će se zakonodavno telo pozabaviti snimkom kada se ponovo sastane 11. marta. To pitanje „zaslužuje najozbiljniju diskusiju“ i Moskva svakako treba da „posla zahtev Bundestagu da sprovede istragu“, dodao je on. 

Nemci su se „još jednom pretvorili u naše najveće neprijatelje“, izjavio je bivši ruski predsednik Dmitrij Medvedev. „Pogledajte samo koliko temeljno i sa kojim detaljima Švabe razgovaraju o raketnim udarima dugog dometa na teritoriju Rusije i biraju ciljeve i najisplativije načine da nanesu štetu našoj Otadžbini i našem narodu. Svoju dužnost završio je sloganom iz vremena Drugog svetskog rata „Smrt fašistima!“


Zapadne reakcije

Na pitanje o snimku i transkriptu u petak, Pentagon je odbio da komentariše, rekavši američkim novinarima da se umesto toga obrate nemačkoj vojsci.


Izvor: RT (F)


  • Izvor
  • Tanjug
  • Foto: South Korean Defense Ministry via Getty Images/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist


Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer

Jevrejska država je navodno izjavila da će kazniti Palestinu ako sud bude gonio njene lidere


Neki saveznici su skeptični prema prihvatanju Ukrajine usred oružanog sukoba, izjavio je predsednik


Ostale novosti iz rubrike »